Na temelju članka 16. Statuta Kluba dekana, Skupština Kluba dekana, na svojoj sjednici održanoj 15. prosinca 2025. godine, donijela je jednoglasnu Odluku: (1) Osniva se Podružnica Kluba dekana za Slavoniju i Baranju, sa sjedištem u Osijeku (dalje u tekstu: Podružnica). (2) Članovi Podružnice su pet članova Kluba dekana te još četvero novih članova Kluba dekana, prema odluci Upravnog odbora Kluba dekana od 8. prosinca 2025. godine. Time Podružnica ima devet članova Kluba dekana. (3) Podružnica se osniva s ciljem da se članovi Kluba dekana s područja Slavonije i Baranje mogu lakše i češće sastajati te aktivnije sudjelovati u radu Kluba dekana i djelatno doprinositi ciljevima Kluba dekana. (4) Za pročelnika Podružnice imenuje se prof. emer. dr. sc. Antun Tucak. Klub dekana osnovan je u Zagrebu 2003. godine, a nakon 23 godine, dana 12. lipnja 2026. godine, održana je konstituirajuća sjednica prve podružnice Kluba dekana – Podružnice Kluba dekana za Slavoniju i i Baranju, sa sjedištem u Osijeku. Članovi Podružnice su: prof. emer. dr. sc. Antun Tucak, prof. dr. sc. Srećko Tomas, prof. emer. dr. sc. Radoslav Galić, prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, akademkinja prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, prof. dr. sc. Drago Žagar, prof. dr. sc. Ivan Samardžić, prof. emer. dr. sc. Ivica Mihaljević i prof. dr. sc. Dražan Kozak. Na konstituirajućoj sjednici održanoj u prostorima Vinarije Brzica u Erdutu, bio je nazočan i predsjednik Kluba dekana prof. dr. sc. Mislav Grgić. Za pročelnika Podružnice je jednoglasno povrđen prof. emer. dr. sc. Antun Tucak, a za tajnika Podružnice prof. dr. sc. Srećko Tomas. Dogovoreno je da će Podružnica imati sjedište u osječkoj Tvrđi, na adresi: Ulica Franje Kuhača 29. Dogovoren je i naredni radni sastanak Podružnice, koji će se održati u Slavonskom Brodu. Nakon konstituirajuće sjednice nastavljeno je druženje u predivnom ambijentu Vinarije Brzica u Erdutu. Klub dekana zahvaljuje gospodinu Ivi Brzici na izvrsnom gostoprimstvu i pomoći oko organizacije ovog događanja.

Poštovani članovi Kluba dekana, s velikom tugom i žalošću javljam vam da je nakon teške bolesti, u 78. godini života, preminuo naš prethodni predsjednik Kluba dekana prof. emer. dr. sc. Dragan Milanović. Profesor Dragan Milanović bio je član i suutemeljitelj Kluba dekana od samih njegovih početaka 2003. godine, a dužnost predsjednika Kluba dekana obnašao je od 2017. do 2022. godine. Bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu od 2018. godine. Profesor Milanović bio je ugledni sveučilišni nastavnik, znanstvenik i stručnjak u području kineziologije i sportske pripreme. Bio je dugogodišnji nositelj predmeta Teorija treninga na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dekan Fakulteta u dva mandata te prorektor za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu. Svojim je znanstvenim, nastavnim i stručnim radom trajno obilježio hrvatsku kineziologiju i sport te ostavio dubok trag u akademskoj i sportskoj zajednici. Skraćeni životopis profesora Dragana Milanovića nalazi se u nastavku ove poruke. Profesor Dragan Milanović ostat će nam u trajnom sjećanju kao cijenjeni kolega, istaknuti stručnjak i jedan od onih ljudi koji su svojim radom, znanjem i osobnošću zadužili hrvatsku akademsku i sportsku zajednicu, a naš Klub dekana posebno je volio i o njemu s velikom pažnjom skrbio. Posljednji ispraćaj profesora Milanovića održan je 24. travnja 2026. godine na zagrebačkom groblju Mirogoj. U ime Kluba dekana izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima. prof. dr. sc. Mislav Grgić, predsjednik Kluba dekana // Kratki životopis prof. emer. dr. sc. Dragana Milanovića: Dragan Milanović rođen je 29. kolovoza 1948. godine u Garčinu. Bio je professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu od 2018. godine, ugledni stručnjak u području kineziologije, pionir individualne kondicijske pripreme sportaša i dugogodišnji nositelj predmeta Teorija treninga na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom bogate akademske karijere obnašao je dužnosti dekana Kineziološkog fakulteta u dva mandata, prorektora za nastavu i studente Sveučilišta u Zagrebu te predsjednika Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske. Bio je i član Nacionalnog vijeća za sport od 2007. do 2015. godine. Dužnost predsjednika Kluba dekana, prestižne udruge koja okuplja birane bivše fakultetske dekane i sveučilišne rektore, obnašao je od 2017. do 2022. godine. Objavio je 186 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu te napisao ili uredio 65 knjiga, udžbenika i zbornika radova. Pokrenuo je i vodio osam međunarodnih znanstvenih konferencija o kineziologiji pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kao stručnjak za kondicijsku pripremu surađivao je s brojnim sportašima, klubovima i reprezentacijama te svojim znanjem pridonio uspjesima u odbojci, košarci, rukometu, vaterpolu i drugim sportovima. Podučavao je i oblikovao generacije trenera i sportskih stručnjaka. Za svoj izniman doprinos znanosti, sportu i visokom obrazovanju primio je brojna priznanja i nagrade, među kojima su Državna nagrada Franjo Bučar, Nagrada Grada Zagreba, nagrada za životno djelo Hrvatskog olimpijskog odbora „Matija Ljubek”, Trofej Zagrebačkog športskog saveza za životno djelo, nagrada Hrvatskoga sabora za životno djelo te odlikovanje Red hrvatskog pletera.

Redovita godišnja Skupština Kluba dekana održana je 15. prosinca 2025. godine. U okviru Skupštine obrađene su sljedeće točke dnevnog reda: (1) Izvješće o radu i stanju Kluba dekana za 2024. godinu. (2) Usvajanje plana rada za 2025. i 2026. godinu. (3) Usvajanje financijskog plana za 2025. i 2026. godinu. (4) Informacija o Odluci Upravnog odbora o visini članarine. (5) Usvajanje godišnjeg financijskog izvješća za 2024. godinu. (6) Informacija o stanju članstva. (7) Informacija o financijskom stanju (stanje: 8. prosinca 2025.). (8) Informacija o naplati članarina (stanje: 8. prosinca 2025.). (9) Informacija o tehničkim (nefinancijskim) pokroviteljstvima znanstvenih i stručnih konferencija. (10) Informacija o prijemu novih članova Kluba dekana. (11) Usvajanje prijedloga Upravnog odbora o osnivanju Podružnice Kluba dekana za Slavoniju i Baranju.

Upravni odbor Kluba dekana, na svojoj sjednici održanoj 8. prosinca 2025. godine, donio je odluku o primanju u članstvo Kluba dekana četiriju novih uvaženih sveučilišnih profesora i bivših dekana s hrvatskih sveučilišta: akademkinja prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; prof. emer. dr. sc. Radoslav Galić, Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; prof. dr. sc. Ivan Samardžić, Strojarski fakultetu Sveučilišta u Slavonskom Brodu; prof. dr. sc. Ivica Mihaljević, Medicinski fakultet Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; Čestitamo! U nastavku donosimo skraćene životopise novih članova Kluba dekana. Akademkinja prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić Helena Sablić Tomić rođena je 1968. godine u Osijeku, gdje je diplomirala na Pedagoškom fakultetu, a magistrirala je 1997. i doktorirala 2001. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redovita je profesorica u trajnom zvanju na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje predaje kolegije iz područja književnosti i kulture, a dekansku dužnost obnaša od 2006. godine. Od 2024. godine redovita je članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za književnost. Objavila je 21 knjigu, priredila osam knjiga te napisala scenarije za 13 dokumentarnih filmova. Dobitnica je brojnih književnih, znanstvenih i kulturnih nagrada i priznanja. Prof. emer. dr. sc. Radoslav Galić Radoslav Galić rođen je 1942. godine u Vinjanima, a diplomirao je matematiku i nacrtnu geometriju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je magistrirao 1981. i doktorirao 1987. godine. Najveći dio akademske karijere proveo je na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku, gdje je bio profesor te dekan i ravnatelj od 1988. do 1997., a potom dekan od 1999. do 2003. i od 2005. do 2013. godine. Od 1997. do 1999. bio je prorektor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a 2013. izabran je za profesora emeritusa. Objavio je više od 50 znanstvenih i stručnih radova te pet sveučilišnih udžbenika iz matematike, a dao je značajan doprinos razvoju osječkih visokoškolskih ustanova. Od 2019. godine obnaša dužnost rektora Evropskog univerziteta Brčko distrikt. Prof. dr. sc. Ivan Samardžić Ivan Samardžić rođen je 1963. godine u Gornjoj Ljupljanici, diplomirao je strojarstvo 1987. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao 1991., a doktorirao 1996. godine. Njegov znanstveni i stručni rad prvenstveno je vezan uz tehnologiju i pouzdanost zavarenih spojeva, a od 2009. godine redoviti je profesor u trajnom zvanju. Na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu bio je prodekan, a dekansku dužnost obnašao je u više mandata između 2007. i 2021. godine, uz prekid tijekom obnašanja dužnosti prorektora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 2009. do 2013. godine. Vlada Republike Hrvatske imenovala ga je 2020. privremenim rektorom Sveučilišta u Slavonskom Brodu, a 2021. izabran je za rektora. U veljači 2025. ponovno je izabran za rektora Sveučilišta u Slavonskom Brodu za mandatno razdoblje 2025.–2029. Prof. emer. dr. sc. Ivica Mihaljević, dr. med. Ivica Mihaljević rođen je 1958. godine u Osijeku, Medicinski fakultet završio je 1983., a specijalistički ispit iz nuklearne medicine položio 1992. godine. Osnivač je i dugogodišnji predstojnik Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu i zaštitu od zračenja KBC-a Osijek, a njegovo glavno znanstveno i stručno područje obuhvaća nuklearnu medicinu, bolesti štitnjače te nuklearnomedicinsku dijagnostiku u onkologiji i neurologiji. Na Medicinskom fakultetu Osijek redoviti je profesor u trajnom izboru, obnašao je dužnost prodekana, a od 2021. do 2025. godine bio je dekan Medicinskog fakulteta Osijek. Objavio je više od 270 znanstvenih i stručnih radova te sudjelovao u brojnim domaćim i međunarodnim projektima, kliničkim ispitivanjima i stručnim skupovima. Za svoj znanstveni, stručni i zdravstveni rad primio je brojna priznanja i odlikovanja, među kojima su odličje „Ladislav Rakovac“ i Red hrvatskog trolista.

Tijekom 2025. godine zaprimljeni su zahtjevi za tehničkim (nefinancijskim) pokroviteljstvima sljedećih znanstvenih skupova: (1) 9th Cyber Security Conference – CSC 2025, Osijek, 8. – 10. listopada 2025. (2) 67th International Symposium ELMAR-2025, Zadar, 15. – 17. rujna 2025. (3) 3rd International Conference on Digital Transformation in Education and Artificial Intelligence Applications – MoStart, Mostar, 23. – 25. travnja 2025. Na temelju članka 23. Statuta predsjednik Kluba dekana donio je odluku da Klub dekana prihvaća gore navedena pokroviteljstva.

Sjednica Upravnog odbora Kluba dekana održana je 8. prosinca 2025. godine. U okviru sjednice obrađene su sljedeće točke dnevnog reda: (1) Izvješće o radu i stanju Kluba dekana za 2024. godinu. (2) Prijedlog plana rada za 2025. i 2026. godinu. (3) Prijedlog financijskog plana za 2025. i 2026. godinu. (4) Prijedlog odluke o visini članarine. (5) Godišnje financijsko izvješće za 2024. godinu. (6) Informacija o stanju članstva. (7) Informacija o financijskom stanju (stanje: 8. prosinca 2025.). (8) Informacija o naplati članarina (stanje: 8. prosinca 2025.). (9) Tehnička (nefinancijska) pokroviteljstva znanstvenih i stručnih konferencija. (10) Odluka o prijemu novih članova. (11) Prijedlog za osnivanje Podružnice Kluba dekana za Slavoniju i Baranju. (12) Priprema za sazivanje Skupštine.

Poštovani članovi Kluba dekana, s velikom tugom i žalošću javljam vam da je u srijedu, 13. kolovoza 2025. godine, u Zagrebu, u 89. godini života preminuo naš uvaženi član akademik prof. emer. dr. sc. Jakša Barbić, istaknuti hrvatski pravni znanstvenik i dugogodišnji profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademik Barbić bio je dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 1993. do 1997. godine, a od studenoga 2022. godine obnašao je i dužnost člana Upravnog odbora Kluba dekana. Tijekom iznimno bogate akademske i stručne karijere bio je, među ostalim, prodekan i predstojnik Katedre za trgovačko pravo i pravo društava Pravnog fakulteta, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te jedan od najistaknutijih hrvatskih stručnjaka za trgovačko pravo i pravo društava. Posljednji ispraćaj akademika Barbića održan je 20. kolovoza 2025. godine na zagrebačkom groblju Mirogoj, gdje su se od njega oprostili članovi obitelji, brojni kolege, prijatelji i suradnici te predstavnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademik Jakša Barbić ostat će nam u trajnom sjećanju kao vrhunski pravni znanstvenik i sveučilišni profesor, dugogodišnji dekan, jedan od stvaratelja suvremenoga hrvatskog pravnog sustava te cijenjeni član Kluba dekana koji je svojim znanjem, iskustvom i autoritetom dao vrijedan doprinos radu naše udruge. U ime Kluba dekana izražavam najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima. prof. dr. sc. Mislav Grgić, predsjednik Kluba dekana // Kratki životopis akademika Jakše Barbića: Jakša Barbić rođen je 12. prosinca 1936. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1960. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega je radio kao sudski pripravnik na sudovima u Jastrebarskom i Zagrebu. Sudski ispit položio je 1963. godine, a iste je godine započeo gotovo četiri i pol desetljeća dugu akademsku karijeru na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je 1973. godine disertacijom Ugovor o consulting engineeringu, a 1981. izabran je za redovitog profesora. Na Fakultetu je radio do umirovljenja 2007. godine, a 2009. izabran je u počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom svoje akademske karijere obnašao je brojne odgovorne dužnosti. Bio je prodekan Pravnog fakulteta od 1975. do 1977. godine, predsjednik njegova Savjeta, predstojnik Katedre za trgovačko pravo i pravo društava te dekan Fakulteta u dva uzastopna mandata, od 1993. do 1997. godine. Od 1985. do umirovljenja vodio je poslijediplomski studij iz privrednog, odnosno trgovačkog prava i prava društava. Predavao je i na brojnim poslijediplomskim studijima u Hrvatskoj i inozemstvu. U Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti izabran je 2002. godine za člana suradnika, a 2004. za redovitog člana Razreda za društvene znanosti. Od 2011. do 2018. godine bio je potpredsjednik HAZU, a od 2019. član njezina Predsjedništva. Bio je inicijator utemeljenja i predsjednik Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava, a od 2021. voditelj Jadranskog zavoda HAZU. Akademik Barbić ostavio je iznimno dubok trag u hrvatskoj pravnoj znanosti i zakonodavstvu. U hrvatski pravni sustav i sveučilišnu nastavu uveo je pravo društava kao posebnu granu prava, a imao je vodeću ulogu u izradi Zakona o trgovačkim društvima, jednoga od temeljnih zakona hrvatskoga gospodarskog pravnog sustava. Njegovo najvažnije znanstveno djelo, Pravo društava, objavljeno je u tri knjige ukupnog opsega oko 5.000 stranica i predstavlja prvi sveobuhvatni sustav prava društava u Hrvatskoj. Njegov znanstveni i stručni opus bio je iznimno bogat. Objavio je, uključujući nova i dopunjena izdanja, 39 knjiga i monografija, bio suautor 19 i urednik 64 knjige te objavio 159 znanstvenih i 49 stručnih radova. Bio je aktivan i u pravnoj praksi, posebice u području domaće i međunarodne trgovačke arbitraže, te je sudjelovao u radu brojnih pravnih, znanstvenih i stručnih institucija. Za svoj znanstveni, nastavni i stručni rad primio je brojna priznanja i nagrade. Za djelo Pravo društava dodijeljene su mu Nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2003. godinu i Državna nagrada za znanost 2006. godine. Dobitnik je i Nagrade za životno djelo Hrvatskog udruženja menadžera CROMA, Zlatne kune Hrvatske gospodarske komore za životno djelo te brojnih drugih stručnih priznanja, a za zasluge u znanosti odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Klub dekana i Akademsko vijeće Hrvatske akademske zajednica (HAZ), uz potporu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, organizirali su predavanje „Juraj Drašković između mita i faktografije“ koje je održao Vinko Kovač, magistar povijesti. Predavanje je održano u utorak, 8. srpnja 2025. godine, u 13 sati, u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. O predavanju: Obilježen socijalističkim pečatom arhetipskoga feudalnog izrabljivača i osornog suca, zasluge Jurja Draškovića za hrvatski i europski povijesni prostor u historiografiji nerijetko ostaju u sjeni. Ovo će predavanje problematizirati naslijeđenu historiografsku percepciju, ponuditi reinterpretaciju njegova lika i djela te istaknuti ulogu u oblikovanju političkih, kulturnih i vjerskih procesa dugog trajanja. O predavaču: Vinko Kovač diplomirao je dvopredmetni studij povijesti i ruskog jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je Dekanove nagrade za izvrsnost (2021.) te je na temelju Stipendije za izvrsnost Vijeća poslijediplomskih studija Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu upisan na Poslijediplomski doktorski studij moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu. Od travnja 2024. godine zaposlen je u muzejskoj ustanovi Dvor Trakošćan na radnom mjestu kustosa.

Poštovani članovi Kluba dekana, s velikom tugom i žalošću javljam vam da je u srijedu, 16. travnja 2025. godine, u 90. godini života preminuo naš uvaženi član Kluba dekana prof. emer. dr. sc. Ivo Soljačić, dugogodišnji profesor Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta. Profesor Soljačić obnašao je brojne odgovorne akademske dužnosti. Bio je dekan Tehnološkog fakulteta od 1983. do 1985. godine, dekan OOUR-a Institut za tekstil i odjeću od 1990. do 1991. godine, a nakon osnutka Tekstilno-tehnološkog fakulteta njegov dekan od 1995. do 1998. godine te prodekan za znanstveni rad od 1998. do 2002. godine. Bio je i jedan od osnivača Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Njegov skraćeni životopis nalazi se u nastavku ove poruke. Posljednji ispraćaj profesora Soljačića održan je u užem krugu obitelji, a sveta misa zadušnica služena je 25. travnja 2025. godine u crkvi Bezgrješno Srce Marijino u Zagrebu. Profesor Soljačić ostat će nam svima u trajnom sjećanju kao cijenjeni znanstvenik i nastavnik, predani promicatelj inženjerstva i tehničkih znanosti te dragi kolega. U ime Kluba dekana izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima. prof. dr. sc. Mislav Grgić, predsjednik Kluba dekana // Kratki životopis prof. emer. dr. sc. Ive Soljačića Ivo Soljačić rođen je 28. listopada 1935. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1959. godine na Kemijskom odjelu Tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poslijediplomski studij završio je 1967. godine na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, a doktorirao je 1971. godine na Tehnološkom fakultetu. Nakon nekoliko godina rada u Tvornici za pamučnu industriju u Zagrebu, 1963. godine započeo je svoju dugogodišnju akademsku karijeru na Tehnološkom fakultetu. Od 1977. bio je redoviti profesor, a od osnutka Tekstilno-tehnološkog fakulteta 1991. godine do umirovljenja 2005. godine redoviti profesor toga fakulteta. Godine 2006. izabran je u počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom akademske karijere obnašao je brojne vodeće dužnosti. Bio je voditelj Tekstilnog studija u Zagrebu i Varaždinu, predstojnik Zavoda za tekstilnu kemiju, prodekan i dekan Tehnološkog fakulteta te dekan OOUR-a Institut za tekstil i odjeću. Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu bio je dekan od 1995. do 1998. godine i prodekan za znanstveni rad od 1998. do 2002. godine. U vrijeme njegova dekanskog mandata, na njegovu je inicijativu sv. Pavao proglašen zaštitnikom Tekstilno-tehnološkog fakulteta, a blagdan Obraćenja sv. Pavla, 25. siječnja, Danom Fakulteta. Njegov znanstveni, nastavni i stručni rad bio je prvenstveno usmjeren na tekstilnu kemiju, oplemenjivanje i njegu tekstila, ekološke aspekte tekstilnih procesa te istraživanje povijesnog tekstila. Objavio je oko 200 znanstvenih i stručnih radova, 18 poglavlja u knjigama i šest uredničkih knjiga, a u suautorstvu je objavio i tri skripta te pet sveučilišnih udžbenika. Posebno je značajan njegov mentorski doprinos: pod njegovim je vodstvom izrađeno 70 diplomskih radova, 15 magistarskih radova i osam doktorskih disertacija. Profesor Soljačić dao je velik doprinos razvoju hrvatske akademske i inženjerske zajednice. Bio je jedan od osnivača Akademije tehničkih znanosti Hrvatske 1993. godine, a od 2005. do 2009. godine tajnik njezina Odjela za tekstilnu tehnologiju. Sudjelovao je i u radu Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu te drugih nacionalnih znanstvenih i stručnih tijela, razvio široku međunarodnu suradnju te snažno poticao uključivanje mlađih suradnika u znanstveni rad. Za svoj dugogodišnji znanstveni, nastavni i stručni rad primio je brojna priznanja i nagrade, među kojima se ističu Republička godišnja nagrada za znanstveni rad „Nikola Tesla“ (1989.), Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića (1996.), Nagrada „Fran Bošnjaković“ Sveučilišta u Zagrebu (2005.) te Nagrada za životno djelo „Moć znanja“ Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (2015.).

Tijekom 2024. godine Kluba dekana bio je tehnički (nefinancijski) pokrovitelj sljedećih znanstvenih i stručnih skupova: (1) 8th Cyber Security Conference – CSC 2024, Osijek, 9. – 10. listopada 2024.; (2) 66th International Symposium ELMAR-2024, Zadar, 16. – 18. rujna 2024.; (3) Stručni skup „Razvoj podrške inkluzivnom obrazovanju – 30 godina CIP IDEM“, organiziran u okviru 30. obljetnice djelovanja i rada Centra inkluzivne potpore IDEM, Zagreb, 26. lipnja 2024.; (4) 2nd International Conference on Digital Transformation in Education and Artificial Intelligence Applications – MoStart, 24. – 26. travnja 2024.

Poštovani članovi Kluba dekana, s tugom i žalošću javljam vam da je 27. studenoga 2024. godine, u 91. godini života, preminuo član Kluba dekana prof. emer. art. Tonko Ninić. Profesor Tonko Ninić bio je član Kluba dekana od 2006. godine. Umirovljeni je profesor i bivši dekan Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu. Maestro Tonko Ninić bio je jedan od najistaknutijih hrvatskih violinista, pedagog, član i koncertni majstor Zagrebačkih solista, koji je iza sebe ostavio bogat opus. Njegovim odlaskom hrvatska kultura ostala je bez još jednog od svojih velikana. Skraćeni životopis profesora Tonka Ninića nalazi se u nastavku ove poruke. Posljednji ispraćaj profesora Tonka Ninića bit će u srijedu, 4. prosinca 2024. godine, u 14.00 sati, u krematoriju na Mirogoju. Profesor Tonko Ninić ostat će nam u trajnom sjećanju kao cijenjeni kolega i veliki stručnjak. U ime Kluba dekana izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima. prof. dr. sc. Mislav Grgić, predsjednik Kluba dekana // Kratki životopis prof. emer. art. Tonka Ninića: Tonko Ninić, šibenski violinist rođen 1934. godine u Beogradu, diplomirao je violinu na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu u klasi Vaclava Humla i Ivana Pinkave, gdje je poslije i predavao, a od 2008. godine izabran je u počasno zvanje professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu. Gotovo četiri desetljeća, od 1957. do 1997. godine, bio je istaknuti član, koncertni majstor i voditelj ansambla Zagrebačkih solista te voditelj Komornog studija Zagrebačke filharmonije. Kao solist nastupao je na mnogobrojnim recitalima i uz Zagrebačke soliste, te kao komorni glazbenik u Triju Orlando, a povremeno je nastupao i kao dirigent. Nastupao je u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji i Novome Zelandu te je ostvario brojne diskografske projekte. Sa Zagrebačkim solistima, glasovitim i međunarodno priznatim ansamblom, održao je više od dvije i pol tisuće koncerata, najviše u razdoblju između 1973. i 1997. godine, kada je djelovao kao njihov umjetnički voditelj i koncertni majstor. Bio je profesor i dekan na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu te član brojnih žirija i stručnih komisija na violinističkim natjecanjima. Dobitnik je brojnih priznanja, uključujući Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo 2003. godine. “Njegova predanost umjetnosti, nevjerojatna tehnička virtuoznost i inspirativno vodstvo oblikovali su ansambl i pridonijeli međunarodnom ugledu hrvatske klasične glazbe. Maestro Ninić je tijekom svoje bogate karijere zadužio generacije glazbenika, a njegova strast prema glazbi, ljubav prema rodnom Šibeniku i Zagrebačkim solistima obilježili su njegov život. Bio je više od umjetnika – bio je simbol izvrsnosti i ljudske topline. Zagrebački solisti nikada neće zaboraviti njegov doprinos, a njegovo nasljeđe živjet će kroz svaki ton koji izvedemo. Počivao u miru, dragi maestro.” (Zagrebački solisti)

Poštovani članovi Kluba dekana, s tugom i žalošću javljam vam da je 29. rujna 2024. godine preminuo član Kluba dekana prof. dr. sc. Slobodan Kralj. Profesor Slobodan Kralj bio je član Kluba dekana od prosinca 2008. godine. Umirovljeni je profesor i bivši dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu. U njegovom mandatu krajem 90-ih upisani su prvi studenti zrakoplovstva na FSB-u i općenito u Hrvatskoj. Osnovao je Zavod za zavarene konstrukcije na Fakultetu čiji je bio predstojnik. Skraćeni životopis profesora Slobodana Kralja nalazi se u nastavku ove poruke. Posljednji ispraćaj profesora Slobodana Kralja održan je u krugu najuže obitelji. Profesor Slobodan Kralj ostat će nam u trajnom sjećanju kao cijenjeni kolega i veliki stručnjak. U ime Kluba dekana izražavamo najdublju sućut njegovoj obitelji, prijateljima, kolegama i suradnicima. prof. dr. sc. Mislav Grgić, predsjednik Kluba dekana // Kratki životopis prof. dr. sc. Slobodana Kralja: Slobodan Kralj (79) bio je umirovljeni profesor i bivši dekan Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu. Mandat dekana FSB-a obnašao je od 1996. do 1998. godine kada su na Fakultetu upisani prvi studenti zrakoplovstva u Hrvatskoj. Osnovao je Zavod za zavarene konstrukcije na Fakultetu čiji je bio predstojnik. U Zagrebu je završio tehničku školu 1964. godine, a na FSB-u je diplomirao 1971. godine. Od 1971. do 1973. godine radio je u poduzeću „Rade Končar“. Slobodan Kralj je na FSB-u zaposlen od 1973. godine, doktorirao je 1985. godine s temom „Utjecaj podloga pri zavarivanju na veličinu uzdužne sile stezanja u zavaru“. Od 1973. godine na FSB-u radi kao asistent, 1986. godine izabran je za docenta, a od 1991. godine za izvanrednog profesora. Od 1996. godine redoviti je profesor, a od 2001. godine redoviti profesor u trajnom izboru. Objavio je dvije knjige i dvije studije s područja zavarivanja, a bio je u nadzoru nad radovima u izgradnji Jadranskog naftovoda, Tvornice glinice Zvornik, mosta i vijadukta preko rijeke Gacke, Plinovoda Pula – Karlovac, Ogulin – Split. Od 1989. godine voditelj je katedre za zavarene konstrukcije, od 1992. do 1997. godine predstojnik je Zavoda za tehnologiju, 1997. godine osnivač Zavoda za zavarene konstrukcije i njegov predstojnik do 2004. godine. Također, bio je voditelj Laboratorija za zavarivanje, uveo je nekoliko novih kolegija, osnovao Laboratorij za primjenu robota i lasera u zavarivanju i srodnim postupcima te Laboratorij za podvodno zavarivanje i ispitivanje. Od 1993. godine gostujući je profesor na Strojarskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Usavršivao se u Halleu na Saali 1977. godine, Cambridgeu od 1980. do 1981. godine i na Tehničkom sveučilištu u Berlinu 1984. godine. Uveo je petnaestak novih kolegija na studijima strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva na prijediplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju. Vodio je više domaćih i međunarodnih znanstvenih i istraživačkih projekata (TEMPUS, EUREKA, LEONARDO). TEMPUS i LEONARDO bili su prvi projekti u Republici Hrvatskoj. LEONARDO je bio pilot-projekt u Hrvatskoj. Pod njegovim vodstvom diplomiralo je pedesetak studenata strojarstva, magistriralo njih desetak te je obranjeno devet doktorskih disertacija. Područja njegovih istraživanja bila su zavarivanje, lemljenje i lijepljenje dodatnih materijala za zavarivanje, robotika u zavarivanju i primjena lasera te osiguranje kvalitete. Bavio se i podvodnim mokrim zavarivanjem i razvojem dodatnih materijala za tu svrhu. Autor je studije Untersuchung zur Zuverlässigkeit von Lötverbindungen (Halle an der Saale, 1976.), suautor je priručnika Elektrolučno zavarivanje (Zagreb, 1977.), studije Shrinkage Effects in Butt Welds in 5083 Aluminium (Cambridge, 1981.) i udžbenika Osnove zavarivačkih i srodnih postupaka (Zagreb, 1992.). Bio je suradnik Tehničke enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Bio je predsjednik Hrvatskoga društva za tehniku zavarivanja od 1989. do 1993. godine, hrvatski predstavnik u Međunarodnom institutu za zavarivanje i Europskoj zavarivačkoj federaciji te predsjednik dvaju autoriziranih nacionalnih tijela: za izobrazbu zavarivačkih kadrova od 1996. godine i za certifikaciju zavarivačkih tvrtki od 1998. godine.

Klub dekana i Akademsko vijeće Hrvatske akademske zajednica (HAZ), uz potporu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, organizirali su predavanje „Odrazi civilizacija – mreža pisama na hrvatskom prostoru“ koje je održao dr. sc. Ivan Botica sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Predavanje je održano u srijedu, 27. studenoga 2024. godine, u 13 sati, u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. O predavanju: U ovom predavanju predstavljamo jezičnu i pismovnu raznolikost Hrvatske, koja proizlazi iz njezina jedinstvenoga položaja na raskrižju zapadne i istočne europske civilizacije. Smještena u mediteranskom i srednjoeuropskom kulturnom krugu, Hrvatska graniči s jugoistočnom Europom, koja se često doživljava kao prijelazni prostor guste raznolikosti nacija i religija. Ova složena pozicija, oblikovana različitim civilizacijskim utjecajima, stvorila je pismovne sustave jezika koji su se povijesno koristili na hrvatskom prostoru, čineći ga neumitno izravnim križištem kultura.Latinica je prisutna u Hrvatskoj od samih početaka, zahvaljujući pripadnosti mediteranskomu i srednjoeuropskomu kulturnom krugu zapadne civilizacije. S druge strane, glagoljica i ćirilica, dva ključna pisma slavenske pismenosti, također su duboko ukorijenjena u ovom prostoru. Glagoljica je postala jedinstveni simbol hrvatskoga identiteta, gotovo indigena među pismima svijeta, dok je ćirilica dolazila u valovima, često se suočavajući s otporom nastojeći zadržati vezu s istočnijim južnoslavenskim krugovima iz kojih je izvorno potekla. Hrvati su razvili poseban odnos prema svojim pismima: latinicu su koristili za latinski i hrvatski jezik, glagoljicu za crkvenoslavenski i hrvatski, a ćirilicu isključivo za hrvatski. Ta je tropismenost omogućila da su ti jezici, u različitim povijesnim kontekstima, bivali „naši“, prolazeći kroz faze jednopismenosti, dvopismenosti i tropismenosti, ovisno o lokalnim i širim povijesnim okolnostima. Na kraju ćemo razmotriti kako su specifični geopolitički i kulturni čimbenici oblikovali višepismenost u Hrvatskoj te kako su susreti različitih kultura, kao odrazi civilizacija, potaknuli prožimanje jezičnih i pismovnih sustava. Pridružite nam se na ovom putovanju kroz bogatu povijest koja je oblikovala naš jezik i identitet. O predavaču: Dr. sc. Ivan Botica (1978.), povjesničar i kroatist, viši znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu i naslovni izvanredni profesor, stručnjak je za hrvatske povijesne izvore na slavenskim jezicima. Godinama je predavao kolegije iz hrvatske i svjetske srednjovjekovne povijesti, povijesti Crkve, glagoljaštva te hrvatskih pisama na više fakulteta. Uz istraživanje hrvatskoga srednjovjekovlja, na čemu je doktorirao, posljednjih se desetak godina najviše bavi istraživanjem i objavom hrvatskih povijesnih izvora pisanih kurzivnom glagoljicom i ćirilicom. Autor je šest knjiga povijesnih izvora, triju uredničkih knjiga i šezdesetak znanstvenih i stručnih članaka koji obuhvaćaju hrvatsku povijest do modernoga doba, povijest hrvatske pismenosti te druge teme. Član je Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.

Klub dekana i Akademsko vijeće Hrvatske akademske zajednica (HAZ), uz potporu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, organizirali su predavanje „Demografska kretanja u Hrvatskoj i njihov izravan utjecaj na tercijarno obrazovanje“ koje je održao prof. dr. sc. Davor Petrinović s FER-a. Predavanje je održano u četvrtak, 7. studenoga 2024. godine, u 14 sati, u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. O predavanju: Predavanje će dati uvid kako se javno dostupni izvori o demografskom kretanju stanovništva, kao i o stanju primarnog, sekundarnog i tercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj mogu izravno povezati radi donošenja brojnih zanimljivih zaključaka. Iz njihovog odnosa mogu se utvrditi činjenice koje imaju izravan utjecaj na aktualnu situaciju u hrvatskom visokoobrazovnom sektoru, ali i vrlo pouzdana predviđanja za naredna razdoblja. Ovo činjenično stanje bit će postavljeno u kontrast s aktualnim upisnim politikama u Republici Hrvatskoj, ponudom studijskih programa i popunjenosti njihovih upisnih kvota, s obzirom na vrstu studija (sveučilišni ili stručni, redoviti ili izvanredni) i vrstu obrazovne institucije (javna ili privatna). Sve ovo imat će izravne posljedice i na tržište rada, gdje se bez sustavnog pristupa mogu očekivati velike neusklađenosti ponude i potreba poslodavaca, u horizontalnom, ali i u vertikalnim smislu. To se nažalost uočava već i danas, gdje su upravo ove neusklađenosti jedan od dodatnih razloga neželjenih iseljavanja, kao i izraženih potreba za uvozom radne snage. O predavaču: Prof. dr. sc. Davor Petrinović redoviti je profesor u trajnom izboru na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu. Obnašao je dužnost prodekana za nastavu FER-a u dva mandata, od 2010. do 2014. godine. Član je brojnih tijela vezanih za upravljanje kvalitetom: Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu, Radne skupine za cjeloživotno obrazovanje Sveučilišta, Povjerenstva za naknadno praćenje postupaka akreditacija (AZVO i MZOM), predsjednik je Povjerenstva za upravljanje kvalitetom na sveučilišnim studijskim programima za potrebe Oružanih snaga RH. Predsjednik je i matičnog odbora za Sigurnosne i obrambene znanosti. Stručno se bavi područjem digitalne obrade signala i slika te razvojem ugradbenih računalnih sustava za učinkovitu provedbu tih postupaka.

Klub dekana prihvatio je biti tehnički (nefinancijski) pokrovitelj stručnog skupa „Razvoj podrške inkluzivnom obrazovanju – 30 godina CIP IDEM“, koji se organizira u okviru 30. obljetnice djelovanja i rada Centra inkluzivne potpore IDEM. Održavanje stručnog skupa planirano je za 26. lipnja 2024. godine na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz kojeg je prije tri desetljeća potekla inicijativa grupe stručnjaka i roditelja učenika s teškoćama u razvoju da se zajedničkim zalaganjima unaprijedi inkluzivna odgojno-obrazovna praksa. Od osnutka do danas Centar inkluzivne potpore IDEM svojim je djelovanjem bio usmjeren na unapređivanje inkluzivne kvalitete života u zajednici primarno u odnosu na ostvarivanje jednakih prava sve djece i mladih uključujući i pravo na njihov odgoj i obrazovanje zajedno s ostalim vršnjacima. Centar inkluzivne potpore IDEM kontinuirano razvija razne oblike potpore obitelji i školi koji doprinose njihovoj inkluzivnosti koristeći se iskustvima suvremene prakse i teorije u svijetu i Republici Hrvatskoj. Svojim projektima sustavno doprinose razvoju i širenju modela inkluzivnog obrazovanja te se sukladno tome teme stručnog skupa odnose na pružanje profesionalne, programske i obiteljske potpore u cilju ostvarivanja najveće dobrobiti djeteta/učenika s teškoćama. Više informacija o Centru inkluzivne potpore IDEM nalazi se ovdje: https://www.idem.hr/