Klub dekana i Akademsko vijeće Hrvatske akademske zajednica (HAZ), uz potporu Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, organizirali su predavanje „Odrazi civilizacija – mreža pisama na hrvatskom prostoru“ koje je održao dr. sc. Ivan Botica sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Predavanje je održano u srijedu, 27. studenoga 2024. godine, u 13 sati, u Sivoj vijećnici Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu.
O predavanju: U ovom predavanju predstavljamo jezičnu i pismovnu raznolikost Hrvatske, koja proizlazi iz njezina jedinstvenoga položaja na raskrižju zapadne i istočne europske civilizacije. Smještena u mediteranskom i srednjoeuropskom kulturnom krugu, Hrvatska graniči s jugoistočnom Europom, koja se često doživljava kao prijelazni prostor guste raznolikosti nacija i religija. Ova složena pozicija, oblikovana različitim civilizacijskim utjecajima, stvorila je pismovne sustave jezika koji su se povijesno koristili na hrvatskom prostoru, čineći ga neumitno izravnim križištem kultura.
Latinica je prisutna u Hrvatskoj od samih početaka, zahvaljujući pripadnosti mediteranskomu i srednjoeuropskomu kulturnom krugu zapadne civilizacije. S druge strane, glagoljica i ćirilica, dva ključna pisma slavenske pismenosti, također su duboko ukorijenjena u ovom prostoru. Glagoljica je postala jedinstveni simbol hrvatskoga identiteta, gotovo indigena među pismima svijeta, dok je ćirilica dolazila u valovima, često se suočavajući s otporom nastojeći zadržati vezu s istočnijim južnoslavenskim krugovima iz kojih je izvorno potekla. Hrvati su razvili poseban odnos prema svojim pismima: latinicu su koristili za latinski i hrvatski jezik, glagoljicu za crkvenoslavenski i hrvatski, a ćirilicu isključivo za hrvatski. Ta je tropismenost omogućila da su ti jezici, u različitim povijesnim kontekstima, bivali „naši“, prolazeći kroz faze jednopismenosti, dvopismenosti i tropismenosti, ovisno o lokalnim i širim povijesnim okolnostima. Na kraju ćemo razmotriti kako su specifični geopolitički i kulturni čimbenici oblikovali višepismenost u Hrvatskoj te kako su susreti različitih kultura, kao odrazi civilizacija, potaknuli prožimanje jezičnih i pismovnih sustava. Pridružite nam se na ovom putovanju kroz bogatu povijest koja je oblikovala naš jezik i identitet.
O predavaču: Dr. sc. Ivan Botica (1978.), povjesničar i kroatist, viši znanstveni suradnik na Staroslavenskom institutu i naslovni izvanredni profesor, stručnjak je za hrvatske povijesne izvore na slavenskim jezicima. Godinama je predavao kolegije iz hrvatske i svjetske srednjovjekovne povijesti, povijesti Crkve, glagoljaštva te hrvatskih pisama na više fakulteta. Uz istraživanje hrvatskoga srednjovjekovlja, na čemu je doktorirao, posljednjih se desetak godina najviše bavi istraživanjem i objavom hrvatskih povijesnih izvora pisanih kurzivnom glagoljicom i ćirilicom. Autor je šest knjiga povijesnih izvora, triju uredničkih knjiga i šezdesetak znanstvenih i stručnih članaka koji obuhvaćaju hrvatsku povijest do modernoga doba, povijest hrvatske pismenosti te druge teme. Član je Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“.
